Nedavno se počeo snimati film o legendarnom pokojnom pjevaču Džeju Ramadanovskom, a glumit će ga plesač Husein Alijević, poznatiji kao Husa iz nekadašnje popularne dance grupe Beat street.
Džejov život obilježilo je teško odrastanje. Od najranijeg djetinjstva je 'šibicario', a s 11 je godina bio smješten u jedan beogradski popravni dom. O svom teškom životu i odrastanju pričao je u jednom od posljednjih intervjua u emisiji 'Balkanskom ulicom'.
'Taj kraj naš je, to ja kažem Dorćol Manhattan. 'Šibicario' sam. Nisam bio kriminalac, ali bio sam delikvent. Nikada nisam nikog povrijedio, ali morao sam se snalaziti u životu. Boli me sjećanje na 'sivi' dom. Moj život je toliko širok, zato želim napisati knjigu koja će imati 101 stranicu. Navečer kad legnem kroz glavu mi prolaze razne slike iz prošlosti. Često sanjam popravni dom. Za svo vrijeme mog boravka tamo, majka me nijednom nije posjetila, dolazio je samo otac', ispričao je tada Džej.
'Majka je brinula o mojim sestrama, a otac o meni. Često zaplačem zbog toga. U mojoj grupi u domu bilo je 12 problematičnih dječaka. Više puta smo išli na razgovor s psihologom, to je bilo obavezno. Od cijele te grupe samo smo nas četvorica uspjeli u životu, osnovali smo obitelji i počeli smo raditi. Ostali su nastavljali mijenjati domove i tko zna kako su završili'.
Po napuštanju doma, pjevač je popravio odnos s majkom, a kao najljepši koncert u karijeri pamti onaj na Tašmajdanu 1991. godine.
'Tad sam dobio najljepši pljesak u životu, kad mi je majka izašla s cvijećem. Nikad mi nije došla u posjetu u dom. A kad je stala tako ispred s cvijećem... Bila je poštena žena, nikad mi nije davala da kradem, prosim ili slično, dolazila mi je lupati šamare zbog toga. Otac je dolazio u dom, ona nije. Takva je žena, što sad. Sestre su bile kod nje, ja kod oca', pričao je Ramadanovski.
Istaknuo je da unatoč tome što nije bio najbolji učenik, nikada nije 'ponavljao' razred, a najveće sreće u životu osjetio je kad su mu se rodile kćeri i unuci.
Kocke se odrekao, kaže, ali novac za 'piće, zezanje, društvo, nikad u životu nikad nije žalio'. Boljelo ga je kad bi čuo da mu se zamjera što ne pjeva dobro kao ranije.
'Znaš kako kaže narod, Džej promukao, ne može pjevati. Oni stalno misle, ti ne možeš biti bolestan i uvijek moraš biti zdrav i pjevati, moraš biti robot. Ali, što ćeš, tako je', zaključio je pokojni Džej tada.