Svjetski poznat, filmski i kazališni glumac albanskog porijekla, Bekim Fehmiu, rođen je 1. lipnja 1936. godine u Sarajevu. Bio je prvi istočnoeuropski glumac koji je zaigrao pred holivudskim kamerama i jedan od najboljih glumaca kojeg je imala jugoslavenska kinematografija.
Studirao je na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu, u klasi profesora Mate Miloševića. Ogromnu slavu stekao je u filmu crnog vala 'Skupljači perja', u kojem je glumio s Oliverom Katarinom.
Glumio je u cijeloj Europi, a posebno u Italiji. Imao je dugogodišnji ugovor s talijanskim režiserom Dinom de Laurentiisom te surađivao s brojnim svjetski poznatim glumcima. Pokraj 'Skupljača perja' Aleksandra Saše Petrovića, snimio je 'Roj' Miće Popovića, 'Uzrok smrti ne spominjati' Jovana Živanovića, 'Djevojka' Puriše Đorđevića i mnoge druge. Samoinicijativno se prestao baviti glumom 1987. godine, 'u znak protesta zbog antialbanske propagande'.
Bio je u braku s kolegicom, glumicom Brankom Petrić s kojom je imao dva sina – Hedona i Uliksa.
Branka je ispričala i da se Bekim nije sviđao samo ženama, nego i muškarcima, pa je tako za dizajnera Johna Galliana početkom 70-ih bio ideal muške ljepote.
'Bekim je imao potrebu povjeriti mi se, makar i u knjizi, a znao je da ću ja sve, kao i uvijek, prihvatiti prijateljski. U šali sam mu govorila da bih se ja na njegovom mjestu ponijela još i gore', pričala je Branka koju je Fehmiu u knjizi opisao kao Amazonku, dok ju je s obale posmatrao u moru sa sinovima Uliksom i Hedonom.
Živio je sa svojom suprugom, braćom i sestrama na relaciji Beograd-Priština-Prizren. Dana 15. lipnja 2010. godine izvršio je samoubojstvo u svom stanu u Beogradu.
O načinu na koji je skončao život jednom prilikom je pričala njegova udovica, glumica Branka Petrić.
'Što je samuraj? On mora biti hrabar, poštivati sve kodekse. Često je citirao Seneku, parafraziram: 'Vlast nad samim sobom je najveća vlast.' I dandanas pomisao na to kako se na to pripremao – da ne bude u našoj spavaćoj sobi, nego u radnoj, da bude pokriven. Otac jedne moje prijateljice je izvršio samoubojstvo. Pucao je sebi u glavu raznio je. A Bekim je pucao u slijepoočnicu i jedna žena je rekla da je rana bila kao malina. I pištolj je ostao u ruci. Ispod plahte da ne doživim šok.
'To je bila kompletna režija smrti. Taj kauč u njegovoj radnoj sobi je crven, bordo, tako da nisam vidjela krv. Donio je jastuk i sat koji ja sada uvijek nosim i oproštajno pismo. Potpuno zaokružen čin. Čista estetika. Kada smo išli na identifikaciju, Uliks je rekao: 'Kako je tata lijep.' A Hedon je pomogao osoblju bolnice i na leđima nosio svog voljenog tatu.
Bekim nije htio nigdje da ga stavljaju i svrstavaju. On je pripadao svojoj obitelji i našoj obitelji. I veoma istinski je doživljavao ono što nam počelo događati i ono što mi sada živimo. Jer danas nam djeluje da se sve urušilo. Čemu točno vjerovati? Toliko se na globalnom planu stvorilo nepovjerenje. Vrijeme se iščašilo iz zgloba i kao da se svi pitamo je li došlo do neke točke potpunog beznađa, bezidejnosti, bez neke vodilje. Netko je izjavio da je utopija sada glavna ideja. A Bekim je već to osjećao. Za njega je umjetnost bila najuzvišenija kada je osjetio da se svijet urušava, a da ne govorim o našoj situaciji kada se pojavljuju najgore ljudske osobine, on je bio razočaran. Nije ni samo razočaranje već ono: 'Svijete, neću te više takvog. Želim neki drugi svijet. Ljepši i plemenitiji. Nosi se.'
Bekim je objavio knjigu uspomena 'Blistavo i strašno' koju je napisao još 1985. Drugi dio ove knjige objavljen je posthumno, u jesen 2012. Govorio je srpski, albanski, makedonski, turski, romski, španjolski, engleski, francuski i talijanski jezik. Po vlastitoj želji ispraćen je uz zvuke Beethovenove 'Ode radosti', a njegova supruga i djeca su prosuli njegov pepeo po Bistrici, zagazivši zajedno u hladnu vodu. Tako je, niz brzake ove prizrenske rijeke uz koju je odrastao, otišao Bekim Fehmiu, Prizrenac i Beograđanin, Albanac i Jugoslaven, a prije svega veliki glumac.
Suicidalne osobe pomoć i savjet mogu potražiti u Centru za krizna stanja i prevenciju suicida na broju 01/2376470 koji je otvorne 24 sata na dan, te na Plavom telefonu: 01/ 4833888 ili u Psihološkom centru TESA: 01/4828888.
.png)
.png)
